Memoarska i epistolarna građa kao izvor za književnu istoriju: arhivističko-dokumentalistički pristup

Kostić, Larisa (2024) Memoarska i epistolarna građa kao izvor za književnu istoriju: arhivističko-dokumentalistički pristup. Doctoral thesis, Beograd: Filološki fakultet.

[img] Text
М70 Мемоарска и епистоларна грађа као извор за књижевну историју.pdf - Published Version
Available under License Creative Commons Attribution Non-commercial No Derivatives.

Download (16MB)

Abstract

U okviru istraživanja detaljno je analizirana dokumentarna građa s ciljem podrobnijeg razumevanja njenog istorijskog značaja. Uvodni deo rada naglašava ključnu ulogu arhiva u kontekstu institucionalizacije kulture sećanja, prikazujući kako ovi čuvari prošlosti doprinose oblikovanju kolektivnog pamćenja. Osim toga, kroz ključni deo rada i studioznu arhivističko-dokumentalističku analizu, realizovanu u obliku dve studije slučaja, osvetljeni su kulturnoistorijski i književnoistorijski aspekti koje ova građa pruža u razumevanju vremena i događaja koji su je generisali. Kroz teorijske i metodološke okvire, istraživanje stavlja akcenat na kontekstualizaciju memoarske i epistolarne građe unutar širih tokova kulturne evolucije, čime se doprinosi sveobuhvatnijem razumevanju kompleksnih interakcija između pojedinca, društva i književnosti. Poglavlja koja slede ističu neospornu važnost memoarskih i epistolarnih izvora, ukazujući na raznovrsnost ove građe u arhivima i bibliotekama širom Srbije. Analizom dve odabrane studije slučaja – memoara jugoslovenskog diplomate, političara i advokata Dragoljuba S. Ilića i pisama koja su pristizala Desanki Maksimović – pokriven je vremenski raspon kulturnog i književnog života od skoro čitavog veka, čime su pritom uočena upečatljiva saznanja o životu i radu srpskih pisaca. Odabrana građa je arhivistički i dokumentalistički obrađena, pružajući model izrade analitičko-sumarnih inventara i regesta. Analiza i tumačenje dokumentarne građe kao književnoistorijskog izvora omogućava istraživačima da podrobnije spoznaju uticaje i dinamike koje su oblikovale čitave književne epohe na jedan drukčiji, intimistički način. S tim u vezi, dokumentarna građa pruža priliku za reinterpretaciju života i stvaralaštva književnika. Kroz ove lične zapise, istraživači mogu rekonstruisati kako su književnici doživljavali svoje vreme, reagovali na društvene promene i kako su njihova dela odražavala ili oblikovala duh vremena. U radu se naročito naglašava važnost dokumentarne građe u oblikovanju autentične i inkluzivne slike kulturnog nasleđa, pružajući prostor manje značajnim ličnostima koje su bile marginalizovane u dosadašnjim (književno)istorijskim izdanjima i književnim kanonima. Dokumentarna građa, dakle, ne služi samo za rekonstrukciju i reinterpretaciju prošlosti, već i produbljuje razumevanje književnosti kao refleksije opšteg stanja svesti i odraza kulturnog identiteta u nacionalnom kontekstu.

Item Type: Докторска дисертација (Doctoral)
Uncontrolled Keywords: arhivi, dokumentarna građa, memoari, pisma, Dragoljub. S. Ilić, Desanka Maksimović, kulturna istorija, književna istorija, kulturno nasleđe, kultura sećanja
Depositing User: Larisa Kostić
Date Deposited: 12 Jul 2024 15:14
Last Modified: 12 Jul 2024 15:14
URI: http://dirikum.org.rs/id/eprint/1157

Actions (login required)

View Item View Item